Zaključci prethodnih izdanja hrvatske dijaspore Južne Amerike.

Santiago, studeni 2017.

Zaključci Skupa hrvatske dijaspore Južne Amerike, održanog u Santiagu u Čileu

Skup hrvatske dijaspore Južne Amerike održao se u Santiagu 28. i 29. listopada 2017. u prisutnosti istaknutih predstavnika hrvatskih vlasti:

Državna tajnica gđa. Zdravka Bušić, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova; državni tajnik g. Matko Glunčić, Ministarstvo znanosti i obrazovanja; g. Mladen Glavina, voditelj Ureda državne tajnice za političke poslove; Gordana Prelčec-Sermek, voditeljica Službe za Latinsku Ameriku i Karibe; Staša Skenžić, savjetnik u Upravi za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti i obrazovanja; g. Želimir Kramarić, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK); g. Željko Belaj, veleposlanik Republike Hrvatske u Argentini; g. Željko Vukosav, veleposlanik Republike Hrvatske u Brazilu, prof. dr. Sc. Jurica Pavičić, prodekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; prof. dr. sc. Željko Grabarević, Zavodu za veterinarsku patologiju Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; prof. Andreja Sršen, Odsjek za sociologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te predstavnici hrvatske dijaspore u Argentini, Boliviji, Čileu, Ekvadoru, Paragvaju i Peruu. Treći godišnji susret bio je uspješan, ostvarivši plodnu razmjenu između predstavnika različitih hrvatskih organizacija u regiji i stvorivši klaster na različitim područjima koja su bila označena kao važna.

U ovom dokumentu detaljno su razrađeni zaključci Skupa hrvatske dijaspore Južne Amerike kao rezultat rada na plenarnom sastanku 28. listopada. Iskustvo Trećeg godišnjeg susreta bilo je uspješno, uz istaknut odaziv sudionika hrvatskih potomaka i njihov optimalan broj iz različitih dijelova Južne Amerike. Posebno se ističe poziv Poljoprivrednom institutu Pascual Baburizza koji su ljubazno ponudile gđa Iris Fontbona de Lukšić i gđa Paola Lukšić.

1. Hrvatski identitet i kulturentidad
1.1 Područje o hrvatskom identitetu danas i u budućnosti

 

1.1.1 U Latinskoj Americi ima oko 600.000 potomaka hrvatskih iseljenika, od kojih mnogi nisu uključeni u formalne hrvatske organizacije. Hrvatska kultura se gubi i mnogi od njih ne poznaju svoje korijene. Predlaže se da Vlada Republike Hrvatske zatraži podršku od svojih kolega iz Južne Amerike kako bi im registar građana pomogao pri identificiranju svih potomaka Hrvata. Prvi cilj je kompletirati bazu podataka o Hrvatima kako bi potom uz pomoć tih podataka počasni konzuli, članovi Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH i razne hrvatske udruge u Čileu „koordinirano” uspostavili kontakt sa svim pojedincima i odredili područja djelovanja u kojima možemo stvoriti prilike za suradnju.

1.1.2 Mi hrvatski potomci u Latinskoj Americi nažalost postupno gubimo hrvatski jezik, zbog čega je potrebno iznaći rješenje koje će taj problem riješiti strukturno. Predlažemo kreiranje trajnog „sustava” učenja hrvatskog jezika s usklađenim programom koji bi pokrivao Latinsku Ameriku. Takav program učenja jezika provodio bi se preko Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s latinskoameričkim sveučilištima s kojima su potpisani ugovori.

1.1.3 Vlada Republike Hrvatske morala bi potomcima Hrvata u Južnoj Americi pripremiti materijale na španjolskom s informacijama o povijesti, zemljopisu, glazbi, narodnim nošnjama i svime potrebnim kako bi potomci Hrvata u ovom dijelu svijeta mogli učiti o svojoj domovini i tako joj se približiti.

1.1.4 U Južnoj Americi postoji nekoliko kulturnih udruga, hrvatskih plesnih i pjevačkih skupina koje održavaju tradiciju prvih iseljenika koji su napustili Hrvatsku. Važna je suradnja glazbenih i plesnih skupina između Čilea i Hrvatske s ciljem pokretanja uzajamnih “kulturnih radionica”. Postoje plesovi i pjesme koji se izvode u Čileu i odražavaju kako se živjelo u Dalmaciji 1900. Potrebna je financijska podrška Vlade Republike Hrvatske, zajedno s lokalnim hrvatskim udrugama, kako bi se ta suradnja realizirala.

1.1.5  „Virtualni muzej” je inicijativa u razvoju aktualne veleposlanice Republike Hrvatske u Čileu kao prvi korak na putu prema fizičkom muzeju hrvatske dijaspore u Čileu. Sistematizirat će podatke ne samo o potomcima Hrvata u Čileu, nego u cijeloj Južnoj Americi. Udruga profesionalaca i poduzetnika hrvatskog porijekla (CPEAC u Čileu) radi na prikupljanju povijesnih arhiva s ciljem njihovog uvrštavanja u Virtualni muzej. U konačnici, namjera je provesti projekt Virtualnog muzeja u cijeloj Južnoj Americi i zajedničkim radom oformiti učinkovitu skupinu za suradnju. Inicijativa koja se može kategorizirati kao transverzalna bila bi web stranica hrvatske dijaspore Južne Amerike s poveznicom na sve srodne web stranice koje trenutno postoje u svijetu. Bit će to povijesno i kulturno nasljeđe naše dijaspore od dolaska prvog Hrvata u Južnu Ameriku. Bio bi to Virtualni DOM.

1.1.6 Pozivamo Vladu Republike Hrvatske da promiče učenja španjolskog jezika na svim razinama obrazovanja, s obzirom na veliku zajednicu hrvatskog podrijetla u Latinskoj Americi, što predstavlja priliku za jačanje veza.

1.2 Područje sporta

1.2.1 Hrvatska dijaspora u Latinskoj Americi izvrsna je u nizu sportova, među kojima je i košarka. Vrlo je važno da hrvatska Vlada s jednim trenerom/ igračem podupre košarku u svakom hrvatskom sportskom klubu koji to zatraži. U ovom slučaju, SOKOL Sportski klub Antofagasta zainteresiran je i spreman na zajednički napor da se to realizira, uz podršku Vlade Republike Hrvatske.

Time će se potaknuti zanimanje za hrvatsku košarku, što će motivirati mlade hrvatskog porijekla. Zajedno s izaslanstvom iz Punta Arenasa otvorena je mogućnost da tu podršku podijele svi hrvatski klubovi koji to zatraže.

1.3 Područje obrazovanja

1.3.1 Suradnja javnih sveučilišta u Hrvatskoj i Čileu bit će odlična platforma za razmjenu znanja dviju zemalja, kao i alata koji će omogućiti provedbu niza inicijativa opisanih u ovom dokumentu. Vlada Republike Hrvatske podržava potpisivanje sporazuma između sveučilišta za razmjenu studenata, profesora i pokretanje projekata usmjerenih na vrijednosti u području obrazovanja, kulture i poduzetništva. Postoji niz ugovora potpisanih između Sveučilišta u Hrvatskoj (Sveučilište u Zagrebu) i Čilea:

  • Universidad de Concepción, 2013.
  • Universidad de Valparaíso, 2013. i 2014.
  • Universidad de Magallanes, 2017.
  • Pontificia Universidad Catolica de Chile, 2003, 2008, 2015. i 2017.
  • Universidad de Antofagasta,
  • Universidad de Chile

Pozivamo hrvatsku Vladu da na sustavan način iskoristi ovu važnu mogućnost za suradnju s Južnom Amerikom.

1.4 Konzularno područje

1.4.1 Primjetni su napori i postignuća aktualnog sastava Veleposlanstva Republike Hrvatske u Santiagu u rješavanju otvorenih postupaka za stjecanje državljanstva i ubrzavanju tog procesa, koji prosječno traje između šest mjeseci i godine dana.

1.4.2 Potrebno je prilagoditi uvjete (za stjecanje državljanstva) stvarnosti svake države, s obzirom da su potomci Hrvata u Latinskoj Americi treća, četvrta i peta generacija, a hrvatski jezik se u međuvremenu gotovo izgubio.

1.4.3 Provesti neke od aktivnosti koje se trenutno obavljaju izravno u Veleposlanstvu Republike Hrvatske:

  • Izvan grada u kojem se nalazi Veleposlanstvo, a gdje postoje konzuli. Potonji se trebaju koordinirati i nadzirati kandidate kako bi pristupili temeljitom ispitu na španjolskom, čime bi se osiguralo da podnositelj zahtjeva za državljanstvo posjeduje značajno znanje o hrvatskom narodu.

1.5 Sociopolitičko područje

1.5.1 Potrebno je da Vlada Republike Hrvatske izmijeni zakon o glasovanju u inozemstvu, a glasovanje bi se trebalo provoditi elektronički ili dopisno.

1.5.2 Na posljednja dva Skupa hrvatske dijaspore (Santa Cruz de Bolivia 2016. i Santiago de Chile 2017.) zatraženo je od hrvatske Vlade da imenuje predstavnika za Latinsku Amerike u Hrvatskome Saboru.

1.5.3 Aktualno hrvatsko Veleposlanstvo u Čileu je osmislilo sustav suradnje među zemljama za koje je nadležno, što se između ostalih aktivnosti vidi na „Godišnjim skupovima hrvatske dijaspore” u Limi (Peru), u Santa Cruzu (Bolivija) i ove godine u Santiagu (Čile). Molimo da Republika Hrvatska poprati te godišnje skupove medijski i sudjelovanjem na Vladinoj razini. Izvještavanje programa “Glas Hrvatske” bilo bi vrlo korisno, s obzirom na njegovu transverzalnost. Izvještavanje o aktivnostima dijaspore Južne Amerike putem hrvatskih radijskih i televizijskih kanala postala je stvarnost u siječnju 2018. godine.

2.Gospodarsko područje

1.1. Razvoj trgovačkih i poslovnih odnosa između južnoameričke dijaspore i hrvatskih tvrtki putem prvo mreže, a zatim regionalne komore: Potrebno je ponovno aktivirati projekt ustrojavanja južnoameričke mreže poduzetnika hrvatskog podrijetla, kako bi kasnije došlo do stvaranja regionalne gospodarske komore u kojoj bi sudjelovale i hrvatske tvrtke. Za to će se tražiti podrška HGK, u vidu digitalne platforme, kako bi se kasnije na temelju nje, i na temelju suradnje poduzetnika u svakoj zemlji, izgradila vlastita mreža. Napomena: Naknadno je jedan čileanski poduzetnik hrvatskog podrijetla koji se bavi tehnologijom i koji je sudjelovao na našem sastanku ponudio platformu koja se može koristiti za istu svrhu).

1.2. Poslovni razvoj hrvatskih tvrtki u Južnoj Americi: trgovinska razmjena Hrvatske s Južnom Amerikom predstavlja samo 0,5% njene trgovinske bilance. Od gore navedenog, pola se odnosi na Brazil. Kako bi hrvatske tvrtke povećale poslovanje u regiji bitno je postići njihovo snažnije aktiviranje uz potporu HGK. Gospodin Kramarić je suglasan da Latinska Amerika, sa svojih 500 milijuna stanovnika, predstavlja neiskorišteni potencijal. Povezano s time, na temelju strategije koju je definirala Vlada, obavijestio nas je da je HGK potpisala ugovor s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova za otvaranje Business Centara u cijelom svijetu, uzevši za primjer Advantage Austria ili Prochile. Namjera je otvoriti dva ili tri ureda u Latinskoj Americi. Gore navedenom valja dodati potrebu za gospodarskim atašeom u našoj zemlji.

Konačno, rečeno je da se izrađuje karta najkonkurentnijih sektora hrvatskog gospodarstva i raspoloživost sredstava Europske unije koje mogu koristiti latinskoameričke tvrtke u partnerstvu s hrvatskim tvrtkama.

1.3. Promocija ulaganja dijaspore u Hrvatsku. Definiran je niz preduvjeta:

Informacije: Premda postoje rijetke iznimke poput Grupe Lukšić, poduzetnicima iz dijaspore je izuzetno teško ocijeniti prilike za ulaganja, djelomično zbog nedovoljnog predznanja, a djelomično zbog toga što nemaju poslovne operacije ni radnike u Hrvatskoj. Dakle, potrebno je raspolagati odgovarajućim informacijama o poslovnim mogućnostima. Gore navedeno podrazumijeva pružanje informacija barem na engleskom jeziku, a idealno bi bilo podržati to analizom ulagačkih potencijala (tržišta, pravna pitanja, poslovni plan itd.). U slučaju privatizacije također je osobito važno da informacije dolaze na vrijeme i uz okvirni due dilligence.

Pozivamo na ustrojavanje službene javne ustanove od strane hrvatske Vlade koja bi pomagala u rješavanju problema vezanih uz nekretnine naslijeđene u Hrvatskoj kako bi im se omogućila produktivna upotreba. Mnogi potomci Hrvata među nama naslijedili su nekretnine od svojih predaka u Hrvatskoj. Gore navedeno predstavlja problem za Hrvatsku jer mnoga potencijalna ulaganja u različite projekte nisu moguća budući da se manje čestice ne mogu udružiti. Razlog tome je neriješena vlasnička struktura i raspršenost njihovih vlasnika i / ili potomaka po svijetu. Predlažemo ustrojavanje službene javne vladine ustanove koja bi vodila dijasporu kroz taj proces te pomogla u ujedinjenju tih nekretnina. Na taj bi se način mogle prodati suradnjom svih suvlasnika, a novi vlasnik bi im mogao dati produktivnu svrhu.

Sredstva akumulirana u mirovinskim fondovima pri radu u Hrvatskoj: Jedan od političkih ciljeva Republike Hrvatske je povratak iseljenika u Hrvatsku. Navedeno se može ostvariti u sinergiji s ulaganjima dijaspore i njihovim preseljenjem u Hrvatsku. Moguća je želja za povratkom u zemlju podrijetla. Gore navedeno predstavlja problem s gledišta prikupljenih sredstava u hrvatskom mirovinskom sustavu jer se ona prema zakonu ne mogu povući sve do odlaska u mirovinu. Predlažemo prenošenje ovih sredstava u mirovinski sustav zemlje podrijetla.

Marco Buzolić i Alex Tudor

Članovi Savjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Guayaquil, Ekvador, 26.-28. listopada 2018.

Zaključci četvrtog Skupa hrvatske dijaspore Južne Amerike

 

Četvrti Skup hrvatske dijaspore Južne Amerike održao se u Guayaquilu, Ekvador, od 26. do 28. listopada 2018. Ovi Zaključci rezultat su plenarnog dijela Skupa održanog 26. listopada koji je obuhvatio tri radna panela o modalitetima koji su na raspolaganju pripadnicima hrvatske dijaspore za studiranje na hrvatskim sveučilištima, o poslovanju i potencijalima ulaganja hrvatske dijaspore Južne Amerike u hrvatsko gospodarstvo i o očuvanju i snaženju hrvatske kulture i identiteta u zemljama Južne Amerike.

U organizaciji su sudjelovali: domaćin skupa, ugledni ekvadorski poduzetnik hrvatskog porijekla Tomislav Topic Granados, Ekvadorsko-hrvatska udruga iz Guayaquila na čelu s predsjednikom Luisom Avilésom Uscocovichem, čileanski članovi Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH Marco Buzolic i Alex Tudor, počasna konzulica RH u Peruu Ana Maria Kuljevan Peinovic, počasni konzul RH u Santa Cruzu de la Sierra i član Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH Robert Jakubek i Veleposlanstvo RH u Čileu, nadležno i za Ekvador, Peruu i Boliviju.

 1. STUDIRANJE NA HRVATSKIM SVEUČILIŠTIMA ZA PRIPADNIKE HRVATSKE DIJASPORE

1.1. Hrvatska dijaspora Južne Amerike ukazuje na potrebu sustavnog i snažnijeg pristupa hrvatskih sveučilišta i Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Južnoj Americi.

1.2. Vladi RH predlažemo pojednostavljivanje postupka. Isto tako iskazujemo interes za iznalaženje mogućnosti za priznavanje srednjoškolskih svjedodžbi iz Južne Amerike kao osnove za upisivanje dodiplomskog studija na hrvatskim visokoškolskim ustanovama.

1.3. Naglašavamo potreba za snažnijim angažmanom Ministarstva znanosti i obrazovanja u organiziranju tečaja hrvatskog jezika za članove dijaspore u hispanofonim zemljama. Hrvatski se ne govori u hrvatskim zajednicama Južne Amerike, što je prepreka za studiranje na hrvatskim sveučilištima. U kontekstu jezika, ističemo i važnost pojačanog učenja španjolskog u Republici Hrvatskoj kao dodatne spone s hrvatskom dijasporom u hispanofonim zemljama.

2. POSLOVNA KLIMA U RH I POTENCIJAL ZA ULAGANJE HRVATSKE DIJASPORE JUŽNE AMERIKE U HRVATSKO GOSPODARSTVO

2.1. Ponovno pozivamo na aktiviranje projekta ustrojavanja južnoameričke mreže poduzetnika hrvatskog podrijetla, čiji bi konačni cilj bilo utemeljenje regionalne gospodarske komore u kojoj bi sudjelovale i hrvatske tvrtke. Očekujemo podršku HGK u vidu digitalne platforme kako bi se na temelju nje i na temelju suradnje poduzetnika u svakoj zemlji izgradila posebna poduzetnička mreža za Južnu Ameriku. Pozivamo HGK na kroz izradu karte najkonkurentnijih sektora hrvatskog gospodarstva i raspoloživosti sredstava Europske unije koje mogu koristiti južnoameričke tvrtke u partnerstvu s hrvatskim tvrtkama. Ujedno pozivamo HGK da doprinese snažnijoj vanjskotrgovačkoj razmjeni RH s državama Južne Amerike putem upućivanja trgovinskog atašea/komercijalista u jedno od tri postojeća veleposlanstva RH u Južnoj Americi, temeljem sporazuma s MVEP-om o jačanju gospodarske diplomacije RH u svijetu.

2.2. Ukazujemo na važnost dodatnog pojednostavljivanja uvjeta za poslovanje u Republici Hrvatskoj i uklanjanja administrativnih prepreka s ciljem poboljšanja ulagačke klime, osobito za investicije iz hrvatske dijaspore Južne Amerike. Svjesni načela ravnopravnosti svih ulagača u hrvatsko gospodarstvo, bilo da je riječ o ulagačima iz RH ili iz inozemstva, mi poduzetnici hrvatskog porijekla iz Južne Amerike pozivamo hrvatske vlasti na aktivniji pristup i bolje razumijevanje ulagačkog potencijala Južne Amerike, za što stojimo na raspolaganju državnom i privatnom sektoru iz RH. Za konkretna ulaganja u hrvatsko gospodarstvo potrebne su nam konkretne i pravodobne informacije o poslovnim mogućnostima, na engleskom ili španjolskom jeziku, a idealno bi bilo podržati to analizom ulagačkih potencijala (tržišta, pravna pitanja, poslovni plan itd.).

 3.OČUVANJE I SNAŽENJE HRVATSKOG IDENTITETA, KULTURE I JEZIKA U JUŽNOJ AMERICI

3.1. Pozdravljamo inicijativu hrvatske zajednice u Santa Cruzu de la Sierra, gdje su u tijeku pripremne radnje za skoru izgradnju zgrade budućeg Hrvatskog kluba kao središnjeg mjesta okupljanja Hrvata u tom dijelu Bolivije i provedbe projekata za održavanje i snaženje hrvatskog identiteta i jezika. Pozivamo postojeće hrvatske udruge i klubove u svim zemljama Južne Amerike na međusobno upoznavanje i razmjenu iskustva te na pružanje podrške onim zajednicama iseljenih Hrvata u Južnoj Americi gdje ne postoje udruge ni klubovi.

3.2. Izražavamo zadovoljstvo aktualnom provedbom prve faze projekta Povijesnog arhiva i virtualnog muzeja hrvatskih useljenika u Čileu između 1850. i 1950., koji je 2017. dobio sredstva Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH. Ideju za projekt dala je 2015. veleposlanica Nives Malenica, a prva faza je podloga za budući fizički Muzej Hrvata u Čileu. Pozivamo udruge Hrvata iz drugih južnoameričkih država na pridruživanje tom projektu kroz nacionalne projekte iste metodologije i cilja. U tom kontekstu pozdravljamo projektnu ideju počasne konzulice RH u Peruu Ane Marije Kuljevan Peinović o hrvatskim useljenicima u Peruu, koji je u pripremnoj fazi za predlaganje SDUHIH-u za financijsku podršku i koji bi trebao biti dovršen u sljedeće tri godine. U Argentini je u tijeku projekt Hrvatski arhiv Argentine, uz podršku SDUHIH-a, koji je tematski srodan projektu iz Čilea i budućem projektu iz Perua.

3.3. Izražavamo zadovoljstvo pokrenutim projektom učenja hrvatskog jezika putem webinara, koji se drugu godinu održava iz RH za hispanofonu hrvatsku dijasporu. Pozdravljamo provedbu projekta Virtualnog muzeja iseljeništva Dalmacije, koji se uređuje iz splitskog ureda Matice hrvatskih iseljenika i koji trenutno ima oko tisuću zapisa.

3.4. Ukazujemo na žurnu potrebu dobivanja podrške za projekte u Paragvaju i na povezivanje udruge Hrvata iz te zemlje s drugim hrvatskim udrugama iz Južne Amerike kako bi se spriječio nestanak Hrvata i brisanje hrvatskog identiteta i kulture u toj zemlji.

3.5. Pozivamo Hrvatski sabor da izmjenom Zakona o hrvatskom državljanstvu olakša postupak stjecanja hrvatskog državljanstva kako bi se potaknula snažnija gospodarska i kulturna suradnja dijaspore s Hrvatskom. Istovremeno ukazujemo na već višestruko apostrofirane poteškoće koje proizlaze iz činjenice da hrvatska dijaspora u Južnoj Americi uglavnom ne govori hrvatski i na poteškoće pri pribavljanju zakonom propisanih isprava za dokazivane rodbinske povezanosti s pretkom useljenikom rođenim na teritoriju današnje RH.

Završno, hrvatska dijaspora Južne Amerike poziva na objedinjavanje zaključaka triju najvažnijih godišnjih skupova hrvatske dijaspore (Skup hrvatske dijaspore Južne Amerike, Sastanak G2 i Skup hrvatske dijaspore Sjeverne Amerike) kako bi se postigao sinergijski učinak pri definiranju potreba i prioriteta hrvatske dijaspore i koordiniranog pristupa vlastima Republike Hrvatske s prijedlozima za snažniju suradnju.

Peti Skup hrvatske dijaspore Južne Amerike održat će se u drugoj polovici 2019. u Argentini.

 

 

ORGANIZACIJSKI ODBOR

Udruga Hrvata Ekvadora

Članovi savjeta za Hrvate izvan RH za Čile Marco Buzolic i Alex Tudor

Počasni konzul RH u Boliviji i član Savjeta za Hrvate izvan RH za Boliviju Robert Jakubek

Počasna konzulica RH u Peruu Ana Maria Kuljevan Peinovic

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Čile

 

Od 28. do 30. studenoga 2019.

BUENOS AIRES   ARGENTINA

ARGENTINSKO-HRVATSKA

GOSPODARSKA KOMORA

Adresa: Lugones 4936 CABA (C1430EDV) Argentina 

info@camaracroata.org.ar