Završni izvještaj i zaključci

Organizacija

 

  1. susret dijaspore održao se u autonomnom gradu Buenos Airesu od 28. do 30. studenog 2019.

Organizirala ga je Argentinsko-hrvatska komora industrije i trgovine uz podršku Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, Veleposlanstva Republike Hrvatske u Buenos Airesu i uz pomoć Hrvatske udruge Jadran iz Buenos Airesa.

308 sudionika iz Njemačke, Bolivije, Brazila, Kolumbije, Čilea, SAD-a, Paragvaja, Perua, Švicarske, Urugvaja, Venezuele, Hrvatske i Argentine, provelo je dva dana u radnim aktivnostima i zabavno-rekreativnom druženju.

Prvi dan aktivnosti 28. studenog, održao se u Koncertnoj dvorani Argentina Kulturnog centra Kirchner, a na otvaranju govore su održale istaknute ličnosti, osim domaćina i predstavnici lokalnih vlasti i vlade Republike Hrvatske te nevladinih institucija. Riječi dobrodošlice uputili su predsjednik CACIC-a (Argentinsko-hrvatske komore industrije i trgovine), gosp. Marcos Pejacsevich i Veleposlanica Republike Hrvatske u Argentini, gđa Duška Paravić. Isto tako su gosp. Zvonko Milas, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Hrvatske, u ime predsjednice Republike Hrvatske,  gosp. Davor Ivo Stier, zastupnik u Parlamentu i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora te gđa Zdravka Bušić,  državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i  predstavnica predsjednika Vlade Republike Hrvatske, pozdravili nazočne nakon što je putem videa cijela hrvatska dijaspora Južne Amerike primila poruku od predsjednice Republike Hrvatske, gđe Kolinde Grabar-Kitarović. Isto tako uputili su riječi gosp. Nikola Mažar- državni tajnik u Državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje Hrvatske, gosp. Claudio Avruj- tajnik ureda Ljudskih prava i pluralizma Argentine, Veleposlanik D. Gustavo Rodolfo Zlauvinen- tajnik vanjskih poslova, Ministarstva vanjskih poslova i religije Republike Argentine, gđa. Pamela Malewicz- dotajnica ureda Ljudskih prava i pluralizma autonomnog grada Buenos Airesa, iz Argentine i gosp. Vitomir Klasić – predsjednik Hrvatske gospodarske komore, gosp. Mijo Marić – ravnatelj Hrvatske Matice Iseljenika, iz Hrvatske, i gosp. Robert Jakubek- član Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske/Počasni konzul Hrvatske u Santa Cruzu, Boliviji.

U pauzi uz koktel i primanje u predvorju dvorane, kurator Cristian Sprljan, dipl. komunikolog, predstavio je izložbu fotografija “Povijest hrvatskog iseljeništva u Argentini”.

Nakon toga uslijedio je “Festival hrvatske glazbe i plesova” gdje su se predstavile poznate folklorne i vokalne skupine iz Argentine uz prisutnost lokalne publike i članova hrvatske zajednice. Nastupili su argentinsko-hrvatska glazbena i plesna skupina “Jorgovan” iz Dock-Sud-a iz pokrajine Buenos Aires, “Klapa BA” iz Buenos Airesa i folklorna skupina hrvatskih plesova “Proljeće” iz Buenos Airesa, Klapa “Valovi” iz Buenos Airesa, folklorna skupina hrvatskih plesova “Zrinski” iz San Justa, iz pokrajine Buenos Aires te zajedno s folklornim skupinama “Velebit” iz Rosaria, “Ljubice” iz Mar del Plate i sa skupinom argentinsko-hrvatskih plesova “Ex Marija Bistrica” iz José C. Paz-a. A za kraj je premijerno u Južnoj Americi izvedena Šokačka Rapsodija”. Izveli su je Orkestar u čijem sastavu su bili članovi orkestra “Jorgovan” i  “Orkestra Mladih hrvatskih katoličkih studenata” te glazbenog sastava “Legenda Tribute AR” i Zbor sastavljen od Hrvatskog zbora “Jadran”, Klape BA i Klape Valovi, na čelu s dirigenticom maestrom Arianom Cola.

Drugog dana aktivnosti, 29. studenog, u Hotelu Panamericano održale su se panel -rasprave, istovremeno u dvije dvorane,  u jednoj  o sociokulturološkim temama, a u drugoj o gospodarsko-trgovačkim.

Održane panel-rasprave o sociokulturološkim temama:

  • INSTITUCIONALIZACIJA I NJEZINA VRIJEDNOST

MODERATOR: prof. dr. Jelena Nadinić, član Savjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske, predstavnica Hrvata iz Argentine.

Sudjelovali su: Zvonko Milas, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske (SDUHIRH); Mario Kriskovich/Liz Yakisich, predsjednik Kluba Hrvata iz Paragvaja; Vesna Matulić, CPEAC, iz Čilea; Jorge Kurtovich, iz Hrvatske udruge Dubrovnik, iz Perua; Dr. Eduardo Antonich iz Uruguvaja- Hrvatski Dom Montevideo/Počasni Konzul RH u Montevideu, Urugvaj; Patricia Avila Kujliš, iz Hrvatske Zajednice iz La Paza, iz Bolivije; Daniel Detelić, iz Hrvatske udruge Jadran, iz Argentine; María Elena Cvitanić Mekjavić, Tajnica Hrvatskog kluba Punta Arenas, iz Čilea; prof. mr. sc. Tomislav Correia-Deur, iz Udruge Croatia Sacra Paulistana, iz Sao Paula, iz Brazila.

  • DRŽAVLJANSTVO I POVRATAK U HRVATSKU

MODERATOR: dr. Eduardo Antonich

Sudjelovali su: Zvonko Milas, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske (SDUHIRH); Davor Ivo Stier, izaslanik Hrvatskoga sabora, zastupnik u Hrvatskom saboru; mr. sc. Zdravka Bušić, državna tajnica u  Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske; Nikola Mažar iz Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje; prof. dr. sc. Ivana Čuković Bagić, sa Sveučilišta u Zagrebu; Robert Jakubek, član Savjeta za Hrvate izvan RH za Boliviju, Kolumbiju, Ekvador, Paragvaj, Peru i Urugvaj/Počasni konzul RH u Santa Cruzu, u Boliviji; Croatiana Orešković, savjetnica s posebnim položajem za pitanja hrvatskog iseljeništva/dijaspore u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

  • KOMUNIKACIJA

MODERATOR: Dubravka Sidonija Šuto, član Savjeta za Hrvate izvan RH za Brazil.

Sudjelovali su: mag. Joza Vrljičak, Studia Croatica, Argentina; Ivo Kujundžić, HRT; Cristian Šprljan, Nacionalno sveučilište Cordoba; Alen Matanić, SDUHIRH.

  • PROGRAMI ZA MLADE

MODERATOR: dr. Catalina Lonac, počasni Konzul u Tucumanu, Argentina.

Sudjelovali su: Vinko Sabljo, Hrvatski svjetski kongres; Croatiana Orešković, SDUHIRH; Ivan Soldo, Humanitarna udruga Mladen Hrkač; Herman Spitzer,  Zagrebačka škola ekonomije i managementa, ZSEM; General Mate Pađen,  Hrvatska obrambena akademija “Dr. Franjo Tuđman”.

  • JEZIK I KULTURA

MODERATOR: dr. Iva Vidić, član Savjeta za Hrvate izvan RH za Argentinu.

Sudjelovali su: Alen Matanić, SDUHIRH; prof. Mijo Marić, Hrvatska Matica Iseljenika; prof. dr. sc. Mirjana Polić-Bobić, Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj; izv. prof. dr. sc. Ivana Franić, Ministarstvo znanosti i obrazovanja; prof. dr. sc. Maja Lukač-Stier, Akademija del Plata; prof. dr. sc. Vladimir Bermanec, Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

Održane panel-rasprave o ekonomsko-trgovačkim temama:

  • TRGOVINSKA RAZMJENA IZMEĐU HRVATSKE I JUŽNE AMERIKE. SUDIONICI I BUDUĆI IZAZOVI.

Moderator: Krešimir Jerković, CACIC.

Sudjelovali su: Zlatan Frohlich, Hrvatska gospodarska komora iz Zagreba- HGK; Marcos Pejacsevich, Argentinsko-hrvatska komora industrije i trgovine- CACIC; Alen Matanić, SDUHIR; Gustavo Glavinich, Hrvatsko-paragvajska gospodarska komora; Alex Tudor, CROCHAM- Hrvatsko-čileanska gospodarska komora; Božica Lapić, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta.

  • PITCH SESIJA S HRVATSKIM TVRKAMA.

Moderator: Nicolas Rukavina, CACIC.

Sudjelovali su: Adriatic-blizna d.o.o, Aircash, Aquafil CRO d.o.o., CIO ltd., Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR), Hrvatska gospodarska komora –  Županijska komora Krapina, Hrvatska gospodarska komora- Komora, Detmers kontejner d.o.o., Julius Rose d.o.o., Katarina Line d.o.o., Končar elektroindustrija d.d., Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Općina Krapinske Toplice, Obzor putovanja, Odvjetnik Zoran Miočinović, Verbum Lexi d.o.o., Orgula Grupa d.o.o., Podravka d.d., Protein d.o.o., Roto Kruna d.o.o., Straža plastika d.d., Tival d.o.o., Tomato Interijeri d.o.o.

  • UGOVOR EUROPSKE UNIJE S MERCOSUR-OM I OLAKŠICE ZA RAZMJENU

Sudjelovali su: Zlatan Frohlich, Hrvatska gospodarska komora- HGK Zagreb;

Marcos Pejacsevich, Argentinsko-hrvatska komora industrije i trgovine – CACIC

  • PRIMJERI PARTNERSTVA HRVATSKIH I JUŽNOAMERIČKIH TVRTKI

Moderator: Mariano Buconic, CACIC.

Sudjelovali su: Juan Cruz Catarineu, Latam Infobip; Daniel Nadinić, tvrtka Dalban; Jorge Kuljiš, Síntesis S.A.

  • TURISTIČKA INDUSTRIJA U HRVATSKOJ, POVOLJNOSTI ZA JUŽNOAMERIČKE AGENCIJE

Moderator: Capt. Edi Šeparović, CACIC.

Sudjelovali su: Božica Lapić, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta; Carmen Abad, Sunce Travel; Dante Becciu, Becciu Pecom

 

Općeniti zaključci panel-rasprava

 a) Održati i ojačati identitet dijaspore u Južnoj Americi:

Nakon detaljnog predstavljanja hrvatskih udruga Južne Amerike i institucijskog okvira Republike Hrvatske u području iseljeništva, sudionici su istaknuli potrebu:

  1. Osnažiti udruge u zemljama u kojima djeluju.
  2. Poticati usku i specijaliziranu suradnju (na području ekonomije, kulture i sporta) među udrugama Južne Amerike.
  3. Razmotriti učvršćivanje južnoameričkih udruga unutar jedne kontinentalne organizacije koja bi im bila podrška, slično modelu ACAP u Sjevernoj Americi.
  4. Za projektima koji bi se ostvarili unutar dijaspore s tendencijom da pomognu povratiti iz zaborava povijest hrvatske zajednice zemalja Južne Amerike uz podršku hrvatske vlade te državnih institucija.
  5. Realizirati popis Hrvata i njihovih potomaka u Južnoj Americi što bi iz brojnih razloga bilo jako korisno, koliko iz društvenih toliko iz političkih te bi se time povećala važnost Hrvata izvan Hrvatske, a posebno u očima Hrvata koji žive u Hrvatskoj.
  6. Osmisliti zajedničku baznu strategiju za naše institucije i zemlje uz podršku Ureda za Hrvate izvan Hrvatske, kao službenog organa koji nas predstavlja.
  7. Kanalizirati informacije proizašle iz Ureda za njihovu daljnju distribuciju među našim institucijama. Za to je potrebno da se španjolski jezik uključi u veći dio informacija nego do sada. Predlaže se službeno zatražiti od Ureda da sva događanja budu i na španjolskom, jedan mjesečni Newsletter sa svom relevantnom informacijom za njegovu daljnju distribuciju.
  8. Postići razmjenu informacija o aktivnostima i dobroj praksi u različitim južnoameričkim institucijama.
  9. Dati podršku za realizaciju Susreta Dijaspore Južne Amerike svake godine ili maksimalno svake druge godine, unutar mogućnosti te da se uskoro realizira susret u Paragvaju.
  10. Poticati sudjelovanje mladih generacija u radu udruga putem modernih programa. Općenito dijasporu brine kako sve približiti mladima. Programi za mlade i povratak u Majku Domovinu pokazali su da Hrvatska potiče ulazak mladih hrvatskih potomaka u zemlju, nudeći široku lepezu pogodnosti kako bi se uklopili u društveni, kulturni i ekonomski život. Izložio se plan stambenog zbrinjavanja za mlade koji se odluče nastaniti u zemlji te im time nude gdje živjeti.
  11. Širiti informacije o upisnoj kvoti na hrvatskim sveučilištima te o stipendijama za učenje koje se nude preko Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske i o stipendijama privatnih sveučilišta. Izražavamo interes da se nađe načina za priznavanje srednjoškolskih diploma ​​Južne Amerike kao temelj za upis na dodiplomske studije hrvatskog visokoškolskog obrazovanja.
  12. Širiti informacije o ponudi studija i stipendija na hrvatskom i na engleskom jeziku, na raznim sveučilištima i školama, dostupnih mladima iz dijaspore. Volonterski projekti i organiziranje Svjetskih sportskih igara 2020, još neki su od prijedloga u koje treba uključiti mlade. Nastojanje Ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske ima za cilj povratak Hrvata i njihovih potomaka iz inozemstva, jer je potrebno povećati broj stanovnika, osobito mladih, s namjerom da razviju poslovno poduzetništvo, a većinom će to ovisiti o pristupnosti tim programima.
  13. Širiti informacije o mogućnostima učenja hrvatskog jezika za djecu, mlade i odrasle. Predstavili su trenutne opcije, kao što su lektorati pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i kulture Republike Hrvatske te također programi Croaticum, Domovina, Hrvatska Matica Iseljenika, škole hrvatskog jezika u zemlji s izvornim i neizvornim govornicima. Ukazuje se na potrebu za obukom profesora s jedinstvenom pedagoškom metodologijom i knjigama te da se to osigura profesorima koji žive u zemljama u kojima se predaje.
  14. Uključiti znanost u razvoj kulture, jer se razvija i transcendira putem studija u suradnji sveučilišta iz Hrvatske i iz dijaspore. U tom smislu napredovalo se što se tiče raznih ugovora o zajedničkom radu u prirodnim i u društvenim znanostima: susret dijaspore iskoristio se kao prilika za zbližavanje i dala se podrška osnivanju Kuća znanosti i kulture u svakoj zemlji, počevši od Argentine i Čilea.
  15. Potreba hrvatske dijaspore hispanog govornog područja za većim kontaktom s majkom Domovinom putem televizijskih i kinematografskih produkcija. Iz HRT-a izvjestili su o ostvarenim napretcima, ali se moli da signal HRT5 bude dostupan na kablovskoj televiziji lokalnih operatera Južne Amerike.
  16. Aktivno surađivati s hrvatskim institucijama kao što su Hrvatska Matica Iseljenika i njihovi programi očuvanja i širenja kulture, folklora, izrade nošnji, napjeva, tradicionalnih orkestara, umjetnosti itd.
  17. Treba istaknuti da od zadnjeg susreta dijaspore u Ekvadoru konačno se uspjelo izmijeniti zakon o državljanstvu te sad nije potrebno polagati ispit iz jezika, što je jedna od pogodujućih izmjena.
  18. Moći ostvariti pravo glasa za hrvatske državljane u dijaspori, što je u potpunosti istisnuto jer sadašnji zakon dozvoljava da se glasa samo u 3 jedina veleposlanstva za cijelu Južnu Ameriku. Očekuje se da se ta iznimno važna tema uvrsti među ustavne promjene.
  19. Imati više zastupnika u Hrvatskom Saboru te da ih je u skladu s brojem hrvatskih državljana u dijaspori u Južnoj Americi.
  20. Podržati sudjelovanje Hrvata iz dijaspore u Registru Hrvata u svijetu, što je pokrenuo Državni ured za Hrvate izvan Hrvatske na svojoj web stranici, gdje se želi izgraditi mostove kako bi se zbližili svi koji se upišu te da bi izravno primali obavijesti.

 

b) Povećati izvoz hrvatskih tvrtki u Južnu Ameriku, ulaganja u Hrvatsku i poslovanje među članovima dijaspore.

Glavni zaključci panel-rasprava o ekonomsko-trgovačkim temama:

  1. Iznova pozivamo na aktivaciju projekta ustanove južnoameričke mreže poduzetnika hrvatskog podrijetla, čiji bi krajnji cilj bio stvaranje regionalne trgovačke komore u kojoj bi sudjelovale i hrvatske tvrtke.
  2. Očekujemo podršku Hrvatske gospodarske komore u smislu oblikovanja digitalne platforme na temelju koje bi se i uz suradnju poduzetnika u svakoj zemlji, moglo stvoriti poduzetničku mrežu, posebnu za Južnu Ameriku.
  3. Dodatno pozivamo Hrvatsku gospodarsku komoru da izradi kartu najkonkuretnijih područja hrvatskog gospodarstva i raspoloživosti fondova Europske Unije koje bi mogle koristiti južnoameričke tvrtke, udružene s hrvatskim tvrtkama.
  4. Isto tako molimo Hrvatsku gospodarsku komoru da doprinese jačanju vanjske trgovine Republike Hrvatske s južnoameričkim zemljama postavljanjem trgovačkog atašea u jedno od tri hrvatska veleposlanstva Južne Amerike, na temelju sporazuma s Ministarstvom vanjskih poslova Europske Unije i Hrvatske o jačanju gospodarske diplomacije Republike Hrvatske u svijetu.
  5. Ističemo važnost dodatnog pojednostavljivanja trgovačkih uvjeta Republike Hrvatske i uklanjanja administrativnih barijera kako bi se poboljšalo okruženje za ulaganja, posebno za ulaganja južnoameričke hrvatske dijaspore.
  6. Svjesni principa jednakosti svih ulagača u hrvatsko gospodarstvo, bilo da su iz Hrvatske ili iz stranih zemalja, bilo da su hrvatski poduzetnici Južne Amerike, pozivamo hrvatske vlasti da se aktivnije usredotoče i da nastoje bolje razumjeti ulagački potencijal Južne Amerike te smo povodom toga na raspolaganju hrvatskoj državi i privatnom sektoru Republike Hrvatske. Za konkretna ulaganja u hrvatsko gospodarstvo potrebne su precizne informacije o poslovnim mogućnostima, na engleskom ili španjolskom jeziku i bilo bi najbolje podržati ih analizom ulagačkog potencijala (tržišta, pravne teme, plan poslovanja, itd.)
  7. S obzirom da Hrvatska zadnjih godina bilježi značajan porast broja turista iz Južne Amerike te da se tijekom 2018. godine zabilježilo oko 120 tisuća turista iz Brazila i Argentine, smatra se da ima potencijalno puno aktivnosti koje nisu uzete u obzir za regiju.
    1. Da bi se povećao broj turista iz Argentine i/ili da bi se privuklo ulagače, smatramo da bi Turistički ured Hrvatske i ostali hrvatski turistički i poduzetnički subjekti trebali biti prisutniji na ovom tržištu, kao na primjer u obliku velikih turističkih sajmova, imati usku vezu s turističkim agencijama koje poznaju hrvatsko tržište, pokrenuti realizaciju TV emisija o turizmu, promidžbu u lokalnim medijima i/ili sporazume s avio kompanijama čija je završna destinacija Europa.
    2. Poticati aktivniju protagonističku ulogu veleposlanstava Republike Hrvatske u zemljama u kojima se nalaze, kako bi vršili promidžbu među članovima hrvatske dijaspore i lokalnih poduzetnika o povoljnim prilikama za ulaganje u industriju turizma u Hrvatskoj. Za to se mogu osloniti na binacionalne komore svake zemlje.

8. Ovaj V. Susret hrvatske dijaspore Južne Amerike probudio je interes čiji odraz je veliki broj poduzeća posjetitelja iz Hrvatske. U pitch sesiji „Predstavljanje hrvatskih tvrtki“, predstavnici poduzeća hrvatskog podrijetla koji su prisustvovali događanju, kratko su pojedinačno predstavili svoja poduzeća, njihove aktivnosti, glavne karakteristike i najvažnije ciljeve. Tvrtke koje su sudjelovale pripadaju različitim rubrikama i industrijama, što je pomoglo sudionicima susreta da upoznaju različite mogućnosti koje nudi hrvatsko tržište te time pokrenuti ili proširiti trgovačke veze s Argentinom i općenito s Latinskom Amerikom.

Održala se gala večer dana 29. studenog, u dvoranama Hotela Panamericano, uz predstavljanje uživo glazbenog sastava Legenda AR Tribute, s repertoarom slavnog Olivera Dragojevića, koju je brojna publika pozdravila srdačnim pljeskom. Uručila su se priznanja predstavnicima različitih nazočnih zemalja.

I na kraju, dana 30. studenog bilo je druženje uz večeru u prostorijama Hrvatskog Doma u Buenos Airesu, gdje su nazočni uživali u satu podučavanja plesanja tanga i u profesionalnoj umjetničkoj izvedbi plesne skupine HR Tango Argentina iz Buenos Airesa.

Kao općeniti zaključak, realizirao se vrlo posjećen susret, u ozračju bratstva među zemljama gdje je hrvatska dijaspora vrlo brojna i s izraženom prisutnošću predstavnika vlasti i tvrtki iz Hrvatske. Posebno ističemo podršku Državnog Ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a osobito podršku u ličnosti državnog tajnika, gosp. Zvonka Milasa koji je sa svojom ekipom bio prisutan te su činili kamen temeljac za realizaciju ovog Susreta hrvatske dijaspore Južne Amerike.

Želimo također zahvaliti na pokroviteljstvu Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Buenos Airesu, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Čileu, Ministarstvu pravosuđa Republike Argentine,  Uredu za ljudska prava i kulturološki pluralizam Republike Argentine,  Uredu Vlade grada Buenos Airesa, Uredu za ljudska prava i kulturološki pluralizam grada Buenos Airesa, Dotajništvu Ureda za ljudska prava i kulturološki pluralizam grada Buenos Airesa, Hrvatskoj gospodarskoj komori Zagreb, Europskom parlamentu, Argentinsko-brazilskoj trgovačkoj komori (Cambras), Savezu binacionalnih komora UCCEB, Argentinsko-čileanskoj trgovačkoj komori i Hrvatskoj udruzi Jadran.

Hvala na podršci Argentinskoj komori za trgovinu i usluge (CAC), koja je omogućila realizaciju bilateralnih sastanaka tvrtki iz Hrvatske s njihovim parovima u Argentini i potpisivanje Memoranduma o razumijevanju između Argentinske komore za trgovinu i usluge CAC, Hrvatske gospodarske komore HGK Zagreb i Argentinsko-hrvatske komore za industriju i trgovinu CACIC, s ciljem da se ojačaju gospodarske veze između Republike Argentine i Republike Hrvatske, a potpisali su ga 27. studenog predsjednici navedenih komora.

Zahvaljujemo predsjedniku Argentinsko-hrvatske komore za industriju i trgovinu, gosp. Marcosu Pejacsevichu, na večeri dobrodošlice koju je organizirao u svom obiteljskom domu za sve goste i predavače iz inozemstva. 

Posebno ističemo i zahvaljujemo na podršci HRT-u, koja nam je pomogla promocijom, a kasnije i nazočnošću njezinog dikrektora Ive Kujundzica i njegove ekipe koji su kao novinari i snimatelji pratili cijelo događanje.  

Zahvaljujemo na podršci svim pokroviteljima koji su omogućili da se pokriju troškovi organizacije: Turkish Airlines, Sveučilište USP-T-Universidad San Pablo de Tucumán, Assist Card iz Argentine, Laboratorij Richmond, Katarina Line d.o.o., ZSEM Zagreb School of Economics and Management, Nautička radionica,  Café Solar de Samaniego, Creativa, poduzeće Reforma Construcciones, CIO Ltd Real State, Hrvatsko kulturno društvo uzajamne pripomoći.

Posebne zahvale osobama koje su sudjelovale u logistici organizacijskom odboru: Veleposlanica Republike Hrvatske u Buenos Airesu, gđi. Duški Paravić, Honorarnoj konzulici Republike Hrvatske, dr. Catalini Lonac, prijašnjoj predsjednici Argentinsko-hrvatske komore za industriju i trgovinu, koja je bila glavni inicijator 5. Susreta dijaspore, gđi Snježani strunje, gosp. Ivi Puchesu, glavnom organizatoru svečanosti otvaranja u Kulturnom Centru Kirchner.

Zahvaljujemo svim prethodno spomenutim folklornim i vokalnim skupinama Argentine, koje su svojim velikim trudom i požrtvovnošću omogućili da se ova smotra aktivnosti realizira u našoj zemlji radi očuvanja hrvatske kulture te su upriličile večer svečanog otvaranja na iznimno lijep način. 

Želimo istaknuti predanost dr. Roxane Samare i Angie Torres iz agencije RSamara u organiziranju događanja te Fernanda Chupiaka u informatičkim uslugama.

Posebno zahvaljujemo ekipi prevoditeljica: gospođama Renati Garbajs, Vesni Blaževiċ, Ljilji Vlaho i Adriani Smajiċ i svim ostalima koji su na neki način sudjelovali u svim danima aktivnosti.

I srdačno zahvaljujemo svim predavačima i koordinatorima panel-rasprava koji su velikodušno prihvatili podijeliti svoja iskustva.

I svim sudionicima i registriranim posjetiteljima 5. Susreta hrvatske dijaspore Južne Amerike, a posebice stranima delegacijama koje su došle iz Hrvatske, Bolivije, Čilea i Paragvaja, te isto tako iz gradova Venado Tuerto, Areco, Santa Fe, Rosario, Cordoba, Mendoza i drugih dijelova ove zemlje.

Ističemo i zahvaljujemo na prisutnosti hrvatskim tvrtkama koje su bile u pratnji delegacije HGK Zagreb i njezinih predstavnika: Adriatic-blizna d.o.o, Aircash, AquafilCRO d.o.o., CIO Ltd. (Cio real estate), Croatian Bank for Reconstruction and Development (HBOR), HRID-non destructive testing Ltd., Ivanićplast d.o.o., Jakić i Jakić d.o.o. Zagreb (IJEX GmbH, Austria), Julius Rose d.o.o., Katarina Line d.o.o., Koncar – Electrical Industry Inc, MIPES, obrt za usluge, Obzor putovanja/Obzor Holidays, Orgula Grupa d.o.o., Podravka Inc., Protein d.o.o., Roto Kruna d.o.o., Stolarija i pilana Ratković, Tehno filter doo, Tival d.o.o.

Zahvaljujemo Udruzi Jadran na pomoći u organizaciji umjetničkog dijela događanja, u organizaciji koktela i primanja te izložbe fotografija dipl. komunikologa Cristiana Sprljana, kojem upućujemo posebne zahvale.

Ovaj dokument sastavio je organizacijski odbor čiji su članovi: gosp. Marcos Pejacsevich, dr. Jelena Nadinić, gđa. Stella Hubmayer, gosp. Mariano Buconic, dr. Nicolas Rukavina, Capt. Edi Šeparovic, gosp. Pedro Jerković, dr. Iva Vidić i gđica. Malina Nadinić, kao koordinatori u ime cijelog upravnog odbora Argentinsko-hrvatske komore za industriju i trgovinu. Zahvaljujemo na povjerenju koje ste nam ukazali.

Ovaj izvještaj potpisuju Članovi savjeta za Južnu Ameriku pred Državnim savjetom za Hrvate izvan Hrvatske za Argentinu, Brazil, Boliviju, Kolumbiju, Čile, Ekvador, Paragvaj, Peru i Urugvaj, koji su prisustvovali događaju i kojima zahvaljujemo na suradnji.

 

Dra Jelena Nadinić

Dra Iva Vidić

Dubravka Sidonija Šuto

Alex Tudor

Steven Koljatić

Robert Jakubek

Buenos Aires, 06. srpnja 2020